Logoped u vrtiću – uloga stručnjaka u razvojnom periodu djeteta

Logoped u vrtiću – uloga stručnjaka u razvojnom periodu djeteta

Jedan od najosjetljivijih perioda u razvoju djeteta je predškolski. Tada je dijete sposobno da kontrolira svoje pokrete i iskazuje ono što ga zanima bilo fizičkim pokretima ili govorom. Kroz te pokrete djeca usvajaju nova iskustva i znanja na osnovu svoje percepcije. Kroz odgoj i obrazovanje djeca ne mogu sama. Kako bi imali kvalitetno i zdravo učenje na njihov  razvoj mogu i trebaju utjecati roditelji i odgajatelji. Potrebno je obratiti pažnju na individualnu razvojnu liniju bilo kroz pokrete ili govor djeteta. Kada je riječ o govoru, odstupanje se može procijeniti u poteškoćama i zaostajanju govora. Ono što je veoma važno, jeste, uočiti takva odstupanja na vrijeme i obratititi se stručnjaku. Uloga logopeda u vrtićima od izuzetnog je značaja. To su prepoznali sarajevski vrtići „Bonum“ i „Osmijeh“. Pored savremenih pristupa u odgojno-obrazovnom procesu, pomenuti vrtići pružaju mogućnost da djeca, kojima je to potrebno, imaju logopedske tretmane.  U saradnji sa logopedima trude se da utječu na razvoj djeteta, a u ovom slučaju riječ je o komunikaciji i ispravnom govoru. Prema riječima stručnjaka, kroz dosadašnji rad s djecom  u odstupanju, ima pozitivnog učinka, a takav se stiče jedino kroz intenzivni rad i vježbe s djecom. Uloga roditelja je veoma bitna, pa je prepruka da roditelji najmanje dva puta dnevno vježbaju s djecom prema uputi logopeda. Prema riječima direktorica vrtića „Bonum“ i „Osmijeh“, Azre Baščelije i Melike Krgo,  saradnja se pokazala učinkovitom, i primijetni su pomaci u govoru djece.

Najčešći su artikulacijski poremećaji i zakašnjeli govorni razvoj, a tek na trećem mejstu možemo staviti poremećaj u tečnosti govora. Od artikulacijski poremećaja najčešći su sigmatzam odnosno poremećaj izgovora jednog ili više od navedenih glasova (s, z, c, č, ć, š, ž, dž i đ), zatim, rotacizam – poremećaj izgovora glasa „r“, te landacizam – poremećaj izgovora glasa „l“. Zakašnjeli govorni razvoj najčešće može da bude i uzrok nastanka artikulacijskog poremećaja ili poremećaja u tečnosti govora. Brz način življenja, stres roditelja, nepravilna upotreba tehnologije neki su od uzroka nastanka zakašnjelosti u govornom razvoju.

Kroz dosadašnju praksu uočljiv je veliki napredak  kod djece, a to je rezultat intenzivnog rada logopeda, odgajateljica i roditelja. Saradnja roditelja i njihov rad sa djecom kod kuće su veoma bitni i umnogome pomaže u razvoju govora.